петак, 22. септембар 2023.

Gospojinski festival vina u Surčinu

 


Sreća se krije  u različitim formama, nadražajima i agregatnim stanjima.Treba samo aktivirati čulnost i prepustiti se. Prošli put sam vino u Surčinu probavao za dan Svetog Trifuna 14. februara 2017.  Red je bio da se utisci apdejtuju, pogotovu što su bili pozitivni.


Dolazeći u Surčin iz pravca Novog Beograda mimoilazim se sa ogromnim superćelijskim oblakom koji najavljuje nepogodu. 


Primećujem da uz natpise na srpskom paralelno egzistiraju i oznake na kineskom. Očigledno ima dosta žitelja iz zemlje proizvođača svega i svačega. Prisećam se i da je nekad jedna od najvećih i najsavremenijih vinarija u zemlji bila Vinarija Mosel iz Zemuna (od nje je nacionalizacijom nastao Navip). Mnogo nekadašnjih stanovnika na ovom području nekad su bili Nemci pristigli iz vinogradarskih nemačkih oblasti.



Početak Gospojinskog festivala vina u surčinskom parku upriličen povodom seoske slave u organizaciji Gradske opštine Surčin, Kluba vinara Surčin i Turističke organizacije bio je propraćen pljuskom, koji je napravio nered na štandovima, ali na sreću nije dugo potrajao. Prekratili smo ga probajući ljute pržene kobasice Dragin iz Sremske Mitrovice koju prave Slavonci poreklom i vršeći detaljan uvod u suvomesnu ponudu (razne vrste kulena, zimska salama, salama sa tartufima, slavonska salama, suva domaća kobasica, suva kobasica od divljači, sveža domaća kobasica, sveža kobasica od mesa divljaci, slanina i slanina pančeta). 


Tu sam pronašao i mog FB druga Lazara Čobanovića. Ćaskamo između dva zalogaja, pa mi on onda ponudi lepo belo vino od sorte morava i roze od italijanskog rizlinga i merloa. Planira i da napravi belo vino od merloa.



Onda mi pažnju privlači Vinarija i destilerija Ana Naglić koja se reklamira time da proizvodi vina i rakije sa autorskim potpisom. Ona je peta generacija vinara u familiji, vrativši se porodičnim korenima posle godina rada u drugim oblastima. Porodična tradicija je Srem, ali i inovacija. Iako je u prošlosti porodica imala vinograd od 40 hiljada čokota, koji se obrađivao ručno, 2022. godine su posle godina testiranja novih sorti, uvažavajući klimatske promene, malim vinogradom krenuli ispočetka. 

Vinarija je registrovana 2021. godine, na temeljima vekovne tradicije koja seže još iz austrougarskih vremena, naslanjajući se na tradiciju Donjeg Srema, ali i uvodeći nove koncepte iostajući verna prirodnoj proizvodnji vina, na divljim kvascima i bez filtracije. Posle dozrevanja u buradima u podrumu iz tridesetih godina XX veka, vina se flaširaju (koriste se vrhunski Diam čepovi i vosak) i boce se odlažu u duboki ukopani podrum iz XIX veka. Vinarija ima dva podruma, potpuno drugačija sa različitim uticajem na vino; jedan je iz tridesetih, tada najmoderniji, po nemačkim nacrtima. Drugi je iz XIX veka, ukopani, austrougarski. Probam kupažu sovinjon fumea i mrvice istarske malvazije. Iako sa preko 16% alkohola, vino je neagresivno, ekstraktno i kremasto, punog tela. Tu su i dva crvena vina (suvo vino muškat hamburg, tela poput pino noara i bordo kupažа Say Yes), koja bi posle dekantiranja trebalo svakako probati.



Drago Vulinovic nam nudi dva lepa crvena vina i odličan vinjak Energija, koga se ni Francuzi iz Konjaka ne bi postideli. Na štandu su izložene i knjige koje je sam izdao. Iz jedno od njih saošptava nam dodatna dva čula koje vino pobuđuje:  

„Šesto vinsko čulo zove se Energija ili Sinergijana, to je sljubljivanje svih čula, ako su druga čula zadovoljena, to je molekularna slika vina. Sedmo vinsko čulo je Miloduh, to je spoj čulne i vančulne percepcije, to je duh vina koji izmiče kontroli inteligencije i prosečnom ljudskom poimanju, podrazumeva produhovljno konzumiranje vina. Pijući vino stapamo se u duh vremna, možemo da osetimo najsuptilnije energije u vinu, kao što je nestvorena, večna svetlost, otvara se neverovatna percepcija, a rezultat je zadovoljni čovek.“

 


Savić sir nas je počastio kozijim sirom sa dodacima kima, susama, ljute i slatke tucane paprike, belog luka, badema i meda, malina, crne ribizle, začinskog bilja, masina, kačkavaljem sa crnim tartufima. U ponudi su imali i odlični kolače poput pivčića, ukusnih kiflica u čije se testo doda pivo, sa puno fila od orasa i domaćeg džema, kao i sapune od kozijeg mleka. Sa drugih štandova šepure se štrudle, breskvice, rolati sa džemom i druge sremačke delicije.


 

Svoje proizvode predstavio je i Manastir Fenek. Sa dolaskom bratstva u manastir 2006. započela je duhovna i materijalna obnova, a pošto imaju pčelinjak počeli su da proizvode bagremov med. Vinograd je zasađen 2012. godine. Po sortimentu tu ima sovinjon blana, a od crvih sorti pino noara, merloa i kaberne sovinjona. Proizvode i voćne rakije, slatka, džemovi, a u biljnoj apoteci ćete pronaći tinkture, meleme, sirupe, lekovito bilje u medu i jabukovom sirćetu. 


Bilo je to sasvim dovoljno i bilo je vreme je za povratak i dubok i prijatan san. Do sledećeg viđenja.