понедељак, 9. јун 2025.

VII UniCredit Bank Wine Garden: Čarolija koja uzburkava krv

 


Već tradicionalno, po sedmi put, prvi junski vikend rezervisan je za uživanje u vrhunskim srpskim, regionalnim i evropskim vinima u najlepšem parku u srcu tropskog Beograda. Visoke temperature nisu omele niti destimulisale ljubitelje vina i dobre zabave da od samog početka u 14h formiraju dugačke redove pred ulazom u Botaničku baštu


Ove godine publici se predstavlja80 izlagača, odnosno preko 100 vinarija. Ova omiljena manifestacija upotpunjena je izvrsnim i raznovrsnim muzičkim programom. Magija Botaničke bašte krunisana je  poletnom muzikom na nekoliko punktova. 


Popularni klupski i kaver bendovi svirali su prepoznatljive pop i rok hitove, a u zonama za opuštanje izvodio se džez, evergreen i filmska muzika. Plesne grupe igrale su sving i rokabili,  pozivajući okupljene da im se pridruže. Jednom rečju idilična slika dostojnonih flamanskih čuvenih mazala.


Probali smo, uobičajno, autohtone sorte (tamjaniku, grašac (kod Džervina vertikalu) bagrinu (iznenađeni dometima), silu, neoplanu, moravu, žilavku, prokupac, vranac, blatinu, refošk, trnjak, kadarku, frankovku), no nismo odbijali ni ona rojalistička (rajnski rizling, kaberne, pino noar). 

Slabi smo na širaz, kaberne fran, marselan i pri verdo. Vionje nismo pronašli, osim kod Tikveša u jednoj poletnoj kupaži. Svako je ovde, na ovoj vinskoj trpezi, mogao da iznađe svoje favorite, u raskošnoj paleti vina različitih boja, nijansi, karaktera i stilova. 


Ono što me fascinira kod mlađih posetilaca, je kada jednom pronađu vino koje im se dopada kupe bocu i sklone se u spasonosni hlad, kako bi sa svojim društvom uživeli u njenom sadržaju. 


Svaki put kada prođem pored štanda sto žena, ponadam se da ću ih sresti svih sto, ali uvek ima njih par raspoženih za priču i deljenje informacija o vinima. Dolazimo i do štandova mladih iz vinarija Negotinske krajine. Svake godine kod njih je vidljiv pomak u smislu kvaliteta i marketinga, te nam je drago da ih entuzijazam ne napušta, a rezultati su samo plod takvog rada. 


Susrećemo se i sa starim drugarima Saletom Gajićem, Zemuncem na privremenom radu u Župi, Ivanovićem mlađim, Gvozdenom u majicama koje sma kreira i njegovim ozbiljnim vinima, od kojih za ovu priliku izdvajam žilavku sa starih čokota, Yotu sa poletnim, iskričavim grašcem, slede Stemina sa svojim crvenim vinima, Aglaje Frunze sa njegovim tradicionalnim ukusnim mezetlucima, novitetima iz Mačkovog podruma, preko lepih verzija morave kod Jelića, tamjanika i merlo kod Magaze, kod Milojevića susrećemo kupažnog Putnika, uživamo u poslasticama na štandu Bikickog, kod Stočanskog probamo frankovku koja je u Zrenjaninu s  pravom pobrala opšte simpatije. 


Neka oranž vina su nam se dopala, a nekima bismo produžili maceraciju da se mi pitamo. Onda je prelazak na crveno došao nekako posve spontano, mada moram da primetim da mu vremenske prilike nisu bile naklonjene. Za rozee falio je još jedan izložbeni dan, toliko je ponuda bila raskošna, ali takva da nijedno vino nije imalo manju ocenu od dobrog pa naviše.


Nismo mimoišli ni štand sa hercegovačkim vinima, kao ni ona iz Kutjeva. Uvoznici su ponudili vina iz Italije, Francuske, Španije, na štandovima Supernove, Dan kompani i drugih, a svoj štand imao je i Poljoprivredni fakultet iz Zemuna sa vinima iz Radmilovca, manastir Studenica, kao i Rubin i Čok. Od novih, za nas nepoznatih vinarija probali smo vina vinarija Milica, Tatalović, Grumen, Gnezdo… Svoj štand imao je i 24 Kičn.


Nije zafalilo ni probrenih sireva koji su se grilovali, kobasica sa različitim ukusima Kabinet Laba, francuskog kiša, kroasana, krofni i kiflica, rošilja, mesnih delicija i delicija od tartufa, štrudli, knedli i ostalih slatkih delikatesa, voća, gickalica i sladoleda u Gastro zoni, a nije nedostajalo ni instant kafe, kako tople tako i hladnih fapea. Česma u Botaničkoj bašti takođe je ovog užarenog vikenda bila vrlo posećena destinacija.


Ova vinska manifesatacija je vrlo popularna, pa su karte za prvi dan planule, tražila se karta više, a isped Bašte obnovljena je tradicija tapkaroša. Stolovi, klupe i prostori na travi bili su popunjeni na ovom veličanstvenom pikniku priređenom u čast boga Bahusa. 


Čini se da je svako ovde pronašao svoju vrstu zabave, tako da je pozitivna energija sljubljene sa nekim spokojem zadovoljstva prosto izbijala na sve strane. Dosta posetilaca bili su i stranci, koji su takođe prepoznali renome ove vinske manifestacije, te su se mogli čuti mnogobrojni jezici kao u Vavilonu.


I kraju se ne zna šta je višе оpijalo dobra vina ili lepota dama. Bile su prelep ukras u prelepom vrtu sa sa svojim lepršavim letnjim haljinama i svojom gracioznošću. Do dogodine!

четвртак, 8. мај 2025.

UniCredit Bank Wine Garden 2025



Botanička bašta 7. i 8. jun 2025.
14h - 21h
Oaza dobrih ukusa!
Najlepša vinska manifestacija u Beogradu – UniCredit Bank Wine Garden sedmi put biće održana 7. i 8. juna u Botaničkoj bašti Jevremovac.
I ove godine prvi vikend juna rezervisan je za nezaboravne sate provedene u bajkovitom ambijentu Botaničke bašte uz vrhunska vina, gurmanske zalogaje i raznovrstan muzički program.
Tokom prethodnih šest izdanja desetine hiljada posetilaca ispunjavale su najlepši park u centru Beograda i uživali u bogatoj i raznovrsnoj ponudi vina vrhunskih vinarija. Osim besplatnih degustacija vina, posetioci će uživati i u gurmanskim delicijama, a vinski piknik će biti začinjen i raznovrsnim muzičkim programom koji će biti podeljen u pet programskih celina.



Organizatori manifestacije su Udruženje Vinski maraton i Fusion Event, a podršku je i ove godine dala Turistička organizacija Beograda, koja je UniCredit Bank Wine Garden uvrstila među najznačajnije manifestacije u gradu.

уторак, 11. фебруар 2025.

X Salon vina Kragujevac

 


Deseti jubilarni Salon vina Kragujevac biće održan 28. i 29. marta 2025. godine, u Kongresnom centru hotela “Kragujevac”. Ovaj prestižni događaj, u organizaciji Vinskog viteškog reda Šumadije, okuplja najpoznatije vinarije iz Srbije i jugoistočne Evrope, kao i profesionalne kupce, ljubitelje vina i sve zainteresovane za vinsku kulturu.




Program salona:

  • 28. mart (15:00 – 21:00) – Poslovni susreti vinara i profesionalnih kupaca, uz prezentacije, degustacije i radionice. Ovaj dan je posvećen izložbenim i poslovnim susretima, kako bi se vinari povezali sa kupcima iz sektora distribucije, retaila i HoReCa.
  • 29. mart (12:00 – 20:00) – Dan ljubitelja vina, sa brojnim degustacijama i radionicama. Posetioci će uživati u edukativnim sadržajima, učenje o slaganju vina i hrane, kao i zabavi uz dobru muziku.

Na salonu će učestvovati i proizvođači vinske opreme, enoloških sredstava, kao i domaći proizvođači hrane, maslinovog ulja, sireva i suhomesnatih proizvoda, čineći ovu manifestaciju pravi gastronomski raj.

Nagrada za doprinos vinskom turizmu
U saradnji sa Online magazinom Vino.Rs i Centrom za razvoj vinskog turizma, biće dodeljena godišnja nagrada za “Najveći doprinos vinskom turizmu”.

Podrška organizaciji
Salon vina Kragujevac podržavaju Privredna komora Srbije, Grad Kragujevac, Gradska Turistička Organizacija Kragujevac, kao i profesionalne asocijacije kao što su Wine Expert KragujevacUdruženje somelijera Srbije (SERSA) i Online magazin VINO.RS. Partner ove godine ponovo je RIEDEL the Wine Glass Company.




Prijava za učešće izlagača je već dostupna na zvaničnom sajtu salona. Detaljan program manifestacije biće uskoro objavljen, a organizatori pozivaju sve ljubitelje i profesionalce iz vinske industrije da se pridruže ovom značajnom događaju.

уторак, 4. фебруар 2025.

VIII Vinski festival u Domu kulture i sportova Obrenovac

 


Prvog februara 2025.godine u holu Sportsko-kulturni centar Obrenovac održan je tradicionalni festival vina, osmi po redu.

Lep, sunčan dan bio je kao stvoren za jednu lepu tradiciju. 


Pratim ovaj festival od osnivanja 2017, sa nekim opravdanim izostancima i radujem mu se. Ove godine se održava u novom prostoru i bez sponzora. Od 14-20 časova posetioci su, u okviru Doma kulture Obrenovac, u holu objekta, površine 170 metara kvadratnih, imali priliku da probaju i kupe vrhunske sireve (Belgrader, Carski sir (sa aromama oraha, čokolade, višanja, belog i crnog tartufa, meda, ruzmarina, anisa, aronije), Sirana Jovanović, Sirevi Tadić, Sir art-radionica sireva), suvemesne proizvode, zanatska piva Zzapi i sokove od maline, različita hladnoceđena ulja Krstanošić (delo Vladimira (41), nekadašnji profesor tambure u muzičkoj školi iz Kikinde i to od bundeve, crnog kima, kikirikija, maka, ludaje, lana, uljane repice…) i probrana vina srpskih vinarija koja izlaze iz šablona (Vinarija Simić, Deurić, Mitrović, Mačkov podrum, Podrum Milojević, Vinarija Kalem, Vinarija Bada, Trivanović). U holu pažnju privlače umetnički izrađene kobaltne pločice sa motivima u pozlati. A sada da vam predstavimo par noviteta i za nas.


Porodica Simić je godinama uzgajala kupine i maline na sopstvenom gazdinstvu u Drenči, kod Aleksandrovca. Vino su proizvodili za svoje potrebe da bi proizvodnju za prodaju započeli  2012. godine, kada su porodičnu vinariju registrovali. U vlasništvu imaju vinograde na 4 hektara, od toga je 1 ha tamjanika, 1 ha kaberne, i na 2 ha šardone. Na 70 ari zasadili su  staru sortu „jagoda”. Ova stara autohtona sorta je skoro izumrla u Župi, ali se u posle vreme javljaju sve veći zasadi, tako da po rečima Miodraga Simića vraća joj se stari sjaj. Proizvode i vina od voća, većinom od jagodastog. Našu pažnju privukla je tamjanika sa dugom cvetnom, ali diskretnom završnicom, koju bismo pridružili starinskim kolačima poput vanilica i orasnica.



Vinarija Mitrović osnovao je 2021. godine dr Predrag Mitrović, koji obavlja i funkciju predsednika Udruženja proizvođača vina u Jablanačkom okrugu. Njegova porodica bavi se proizvodnjom vina više od sto godina. U minulim vremenima bili su pioniri bankarstva u Leskovcu, a kasnije su se bavili pekarstvom, mlinarstvom i silosima. Tradicionalno su imali vinograde i pravili vino za sopstvene potrebe i za prodaju u ograničenim količinama. Vinarija se smestila na ulazu u Leskovac, a godišnje proizvede više od 25.000 litara premijum vina koja nose pečat i kvalitet Vinaračko – milanovačkog vinogorja, Leskovačkog vinarskog rejona. Kako bi pri proizvodnji vina koristio i hladnu fermentacije iz Južne Afrike uvezao je tank i adekvatne kvasce. Hladna fermentacija počinje pri temperaturi od kojih 10°C, te se odigrava uporedo bez znatnog porasta temperature. Radi obezbeđenja usporene fermentacije upotrebljava se vinski kvasac sposoban za rast na niskim temperaturama. Iz njihove ponude izdvajamo crvena vina Simfonija i Imperija:

  •          Mitrović Simfonija 2021 kupaža prokupca 65% kaberne sovinjona 20% i merloa 15% , vino je rubin crvene boje, bistro, harmoničnog mirisa šumskog voća, trešnje i kasnog livadskog meda. Balans slasti i kiselina na ukusu pokazuje skladan i intenzivan voćni karakter vina. Punog je tela, vrlo sveže, sa obiljem zrelih tanina, dok je završnica duga, intenzivna i postojana sa prijatnim tonovima voća, začina i hrasta.
  •          Mitrović Imperijum 2020 je stoprocentni kaberne, intezivne rubin crvene boje sa blagim narandžastim odsjajem. U intezitivnom mirisu zrelog voća izdvajaju se note crne ribizle, kupine, jagode i crne trešnje, na koje se nadovezuju prijatni tonovi karamele, hrasta i žalfije.

Kod
Deurića smo probali sveža i ekstraktna bela vina: moravu i gevurctraminer (bez one otužne muskatne arome).



Kako struka nalaže degustaciju završavamo pivom Zzapi. U pitanju je nova kraft pivara iz Borče, koju su osnovale 3 žene i 2 muškarca. Posvetimo se malo njihovim pivima, vinoljupci neka ne zamere.

  •          Presedan je pale ale engleskog stila (ESB). ESB (Extra Special Bitter) koji u sebi krije stil koji je u isto vreme savršena ravnoteža i razigrani ples slasti Maris Otter slada i gorčine hmelja. U pitanju je tamno, nefiltrirano i nepasterizovano pivo herbalnog karaktera od  ječmenog i  pšeničnog slada, hmelj i selekcionisanih pivskih kvasaca
  •          Trimex je  India Pale Ale (IPA) svetlo, specijalno, nefiltrirano, nepasterizovano, voćkasto ejl pivo od ječmenog slada, ovsenih pahuljica, hmelja, sa selekcionisani pivski kvasac sa 6% alkohola.
  •          Zajedno, sa leve strane Dunava PILSNER Uzmite nemački pilsner i češki hmelj. Pilsner, svetlo, nefiltrirano, nepasterizovano pivo. Sastojci: voda, ječmeni slad, hmelj, selekcionisani pivski kvasac. Alkohol 4,5% vol.
  •          Breakpoint je novi engleski IPA recept koji poželjne tiole tokom fermentacije pušta na slobodu. U znak zahvalnosti za slobodu tioli pivu uzvraćaju notama manga, guave i marakuje i vodi vas u tropske vrtove. New England IPA (NEIPA)  je svetlo, jako, mutno, nefiltrirano, nepasterizovano ejl pivo sačinjeno od ječmenog slada, ovsenih i pšeničnih pahuljica, hmelja, sa selekcionisani pivskim kvascem. Ekstrakt 16,2%. Alkohol 6,5% vol.
  •          Komšiluk je irski crveni ejl, tamno, nefiltrirano, nepasterizovano pivo od ječemnog slada, pšeničnih pahuljica, hmelja, sa selekcionisanim pivskim kvascem. Ekstrakt: 10,8%, alkohol 4,5% vol.



среда, 20. новембар 2024.

III Wine vision

 


Трећи међународни сајам вина, хране, ракије и туризма „Винска визија Отвореног Балкана“ биће одржан од 22. до 24. новембра 2024. године, на Београдском сајму.

Током тродневне Винске визије, Београд ће окупити више од 650 излагача из бројних винарија, дестилерија и гастрономских компанија из 38 земаља, међу којима су: Сједињене Америчке Државе, Француска, Аустралија, Холандија, Јужна Африка, Либан, Мексико, Португалија, Швајцарска, Тунис, Уганда, Уједињено Краљевство и друге. На тај начин Београд ће бити у фокусу европске и светске јавности као престоница вина и гастрономије.

Овогодишње издање „Винске визије отвореног Балкана“ у Београд доводи бројна велика имена из света вина, међу којима ће бити чак седморо носилаца звања „Master of Wine“ (MW), најпрестижније титуле у винском свету.

Међу њима је и славни Род Смит MW, председник Института „Master of Wine“ у Лондону. 

Његове колеге Керолајн Гилби MW, Паси Кетолаинен MW, Кристофер Бур MW, Елизабет Габеј MW, Алисон Флеминг MW и Иван Барбић MW учествоваће у раду међународног жирија који ће оцењивати балканска вина на такмичењу „Вински трофеј Отвореног Балкана“, које је до данас израсло у једно од најзначајнијих у југоисточној Европи. У оквиру трећег издања овог надметања, двадесет петоро реномираних винских судија са чувеном Керолајн Гилби MW на челу оцениће више од 900 вина из Србије, Северне Македоније и Албаније, а најбољи међу њима биће овенчани пехарима и медаљама.




Домаћи и инострани вински стручњаци одржаће и низ атрактивних стручних предавања, радионица и вођених дегустација, међу којима су посебно атрактивне оне посвећене винима од аутохтоних сорти. На предавањима ће се говорити и о сјајним тероарима Србије и Балкана, маркетиншким стратегијама у винском бизнису, креирању савршене винске карте, а биће простора и за приче о великим винима и познатим регионима света – од Француске и Италије, па све до Калифорније. Комплетан програм предавања и радионица, као и линк за регистрацију заинтересованих посетилаца налази се на званичном сајту манифестације.




Истовремено, од 22. do 24. новембра, на пратећем догађају „Визија хране Отвореног Балкана“ (Food Vision) окупиће се лидери прехрамбене индустрије и кулинарства, међу којима ће се наћи нека од најистакнутијих имена кулинарског света: британски кувар и амбасадор британске кухиње Алан Коксон, мастер шеф и сомелијер Драган Унић, други потпредседник светског удружења Мастер Шеф Данијел Ејтон, познати италијански кувар Ђанлука Томази, као и директор Кулинарске олимпијаде Данијел Шаде.

Током трајања сајма, посетиоци ће моћи да присуствују такмичењима младих кувара и куварских тимова, као и бројним радионицама и предавањима. Eдукативни програм манифестације обилује мастер клас сесијама и мотивационим предавањима, које ће водити најпризнатији стручњаци из света гастрономије као што су Алесандо Негрини - шеф са једном Мишленовом звездицом, Ћезаре Батисти - шеф кухиње ресторана Ратана из Милана, Андреа Биађини - дугогодишњи партнер Мишлен водича, Иван Пажанин - најпознатији хрватски кувар и ТВ лице, као и многи други.

Поред тога, посетиоци ће имати прилику да уживају у Гастро Театру - представљању најбољих ресторана и хотела из Србије, Северне Македоније и Албаније, који ће припремати сет меније из три следа у комбинацији са винима по одабиру најбољих сомелијера из Србије.

Направљена је и посебна дигитална платформа за заказивање Б2Б састанака и до сада су потврдили учешће дистрибутери и професионални купци из више од 48 земаља, што истиче изузетан међународни карактер сајма, као и извозни потенцијал који Србија има.

Као и претходних година и ове године ће централно место у Хали 3 заузети заједнички штанд три националне туристичке организације земаља Отвореног Балкана, на коме ће заједно представити туристичку понуду и културно наслеђе све три земље.

Овогодишњи фокус је на одрживости, наслеђу и модерним укусима, темама које су у складу са динамичном гастро сценом у Србији и визијом сарадње и размене сајма Винска визија Отвореног Балкана.




Сајам ће капије за посетиоце „Визије хране“ отворити 22. новембра 2024. године у 10 часова, док ће први дан „Винске визије Отвореног Балкана“, 22. новембар 2024. године бити отворен само за представнике медија и професионалне посетиоце са позивницама.

Од 23. новембра до 24. новембра 2024. године „Винска визија Отвореног Балкана“ биће доступна свима и отворена за јавност са улазницама.

уторак, 8. октобар 2024.

Guliverova vinarija: Mileştii Mici

 


Gastronomska ponuda Moldavije interesantna je eklektika jela poznatih iz Rumunije i istočne Evrope:  boršč, soljanka, rumunski ćevapi, šašlik, sarmice, peljmeni, a ima i očekivanih kosmopolitskih (globalistickih) upliva. Kada se sve to dobro zalije moldavskim vinom ili pivom s imenom glavnog grada zaista je reč o prvoklasnom ugođaju.

 


Pravljenje vina u ovoj zemlji ima istoriju dugačku pet hiljada godina, a Moldavija je dvanaesti najveći izvoznik vina na svetu. Vinarija Cricova smeštena je u napušteni rudnik i čuva sjajna vina iz Moldavije i celog sveta. Radi se o podzemnoj vinariji koja se prostire na 120 km i čuva oko 1,2 miliona boca vina. 

 


Mileştii Mici  osnovan  1952. godine 2005. je ušao u Ginisovu knjigu rekorda kao mesto sa najvećom kolekcijom vina na svetu. Više od 70% od skladištenih vina su crvena, 20% su bela, a oko 10 % su dezertna vina. Najvrednija vina ove zbirke, imaju vrednost od 480 evra po boci i izvoze se samo u Japan. Najstarija vina su iz 1969.



Podrum Mileștii Mici je organizovan kao grad za sebe. Svaki ćošak predstavlja „ulicu“ nazvanu po sorti koju čuva, npr. pino, marlo, kaberne sovinjon… Koliko je prostor nalik na grad, govori činjenica da se biciklom ili automobilom možete provozati kroz podrum.


Podrum se proteže na, kako rekosmo, 120 kilometara! Doduše, od toga je samo manji deo od 55 kilometara u upotrebi, no svejedno je impresivno.


Ovaj podrum je svojevrsni muzej: možete videti automobil koji su koristili Putin, Angela Merkel i Džo Bajden kada su ih posećivali, uživajući u kolekciji najskupljih vina na svetu, egzotičnih vina sa lekovitim biljem, kolekciji zloglasnog naciste Hermana Geringa (zauzeli Rusi posle okupacije Nemačke)…

 


Jednom prilikom, Jurij Gagarin, sovjetski astronaut i vojni pilot, posetio je ovaj podrum i prilikom posete vinariji – izgubio se! Turistički vodiči se danas šale da mu je očigledno bilo lakše da ode u svemir nego da nađe izlaz iz ove metropole pića.




Drevne podzemne galerije dosežu do granica grada Kišinjeva. Održava se stalna vlažnost (85-95 %) i temperatura (12 °C - 14 °C) tokom cele godine.


Ulaz se naplaćuje oko 25 evra. U okviru ture imaćete priliku da prošteta delom ovog gigantskog vinskog podruma, ali i da naučite o proizvodnji i probate neka od lokalnih vina. Mi smo na poklo dobili flašu vina. U vinskoj prodavnici možete kupiti vina ili probati čašu vina po izboru. Ako želite da se počastite, nema na čemu: cena ulaza i degustacije je oko 60 evra, a ako želite malo duži obilazak sa vodičem koji uključuje raskošnu večeru i degustaciju, potrošićete skoro dvesta. A ako vas novčanik baš peče, znajte da ovde možete pošteno da „zviždite”. Najskuplju kolekciju čine vina koja koštaju oko 500 evra.



U dvorištu se nalaze dve fontane sa vinskim čašama iz kojih se preliva obojena voda, a ne vino, kako posetioci najčešće pomisle.