
Prijavljujem ozbiljan incident sa
spontanom razmenom pozitivnog raspoložena
i agresivno-prijateljskog druženja koji se desio jedne snežne subote u decembru. O čemu je zapravo reč?
Dan kada je Beograd iznenada obukao belo kamuflažno odelo, a
taj dan je bio subotu dao nam je dovoljan signal da se uputimo u Šumadiju. Cilj naše posete
bio je Podrum Pevac smešten nedaleko
od Kragujevca u selu Cvetojevac. Na
ulazu u lep poslovni objekat srdačno nas je dočekao i pozdravio vlasnik, Aleksandar Stanković.
Obišli smo prostorije u kojima se
čuva vino i rakija. Zanimljivo je da se ovde pored uobičajnog aksesoara za
prostore ove namene, tu ima još i umetrničkih slika, oslikana fotelja, veliki
pevac, pinterski alat i dedina slika. Deluje da je to sve slučajno tu, ali nije. Sve je to lepo uklopljeno i u službi jedne lepe, porodične priče. Aleksandar nam kaže da je deda bio pinter
(bačvar, čovek koji pravi burad, bačve, kace i kačice).
Ovakav zanatlija uvek
je bio stalni član na jedrenjacima, jer su ovi u svojoj utrobi nosili njegove
proizvode. Nekada je svaka srpska kuća imala pomoćnu prostoriju zvanu “kačara”
u kojoj su bila pohranjena burad. Razgledamo radoznalo dalje; tu je i jedna
boca koja se neprekidno okreće a u njoj nešto sija. Iza flaše pozadina od crnog klirita (pleksiglasa) sa led svetlom. Kasnije ćemo saznati da je
to boca „Zlatnog pevca” sa 23 karatnim zlatnim listićima.

Drugo smo započeli sa Debeljkom, likerom
od oraha, odležalim u buradima pet godina, koji nas je na prvi gutljaj osvojio svojim
neospornim šarmom. Punog ukusa, pravom eksplozijom aroma u ustima, sa suptilnom
gorkom završnicom. Nešto što biste svi, znam, rado popili. Kao i rakiju od malina koja
nas, takođe, lepo uvodi u ove nastupajuće praznične dane.
Dane druženja i veselja. A
druženje se nastavlja: slede dve rakije od dunja,
dve rakije od kajsija, šljive, već pomenut „Zlatni pevac” dunjevaču sa zlatnim listićima. Pored ovih imaju još dosta rakija, pakuju ih u pakovanja
različitih zapremina, već po zahtevima klijenata, spomenimo još rakiju od kruške i loze, kao i
specijalnu rakiju od dunje sa dodatkom meda i propolisa „Medena”. Rakija se
destiluje u dva bakarna kazana od po 350 litara, sa gasnim gorionicama i
električnim mešalicama, na tihoj vatri sa dve destilacije, a destilat potom odležava u hrastovim i
dudovim burićima, gde rakija dobija specifičnu boju i aromu. I ovde se
sprema jedno prijatno iznenađenje za potrošače, s kojim ćete takođe biti više
nego zadovoljni. Garantujem.
Ivane
Stanković Nikolić, Aleksandrova supruga pored sopstvenog posla
pomaže mu u opremanju objekta i dizajnu proizvoda. Naime ona je baš to i
završila - grafički
dizajn, a sebe pronalazi i u slikarstvu. Onima koji prate mode
poznate su njene kreacije torbi i novčanika. Učestvovala je i u izradi
scenografije i propratno- propagadnog materijala za jednu dečiju pozorišnu predstavu.
Ovaj ukusno dizajnirani prostor
pre tri godine bila je samo pusta livada. Ivana i Aleksandar su već postigli mnogo toga. Imaju i dve ćerkice; Taru i Nikolinu.
A i stvorili su jedno ovako
lepo mesto za
druženje uz dobru kapljicu. Puni su ideja i planova za budućnost. U planu je i atealje u kojem bi supruga Ivana imala adekvatne uslove za rad. Poseduju neophodnu energiju koja je dovoljna garancija da od svojih zamisli neće odustati. Na
kraju smo probali
likere u jestivim čokoladnim korpicama, što je svakako biti lep završetak ovog druženja. Što
ovu zanimljivu priču uvodi u jednu zimsku bajku.
Fotografije: Dragoslav
Mihajlović, WineJour
Нема коментара:
Постави коментар