петак, 16. јануар 2015.

Vinska igraonica sa Vladanom Nikolićem


Prijatno veče 19. januara ove godine, zahvaljujući Gordanu Gorunoviću,  imali smo izuzetnu čast da se u „Riznici vina“ družimo sa legendom srpskog vinarstva Vladanom Nikolićem.

Za one koji ne znaju (ako ih ima) to je čovek koji je, uz Božu Aleksandrovića, Vinariju Aleksandrović pozicionirao na mesto koje danas zauzima.

Znači, u sam vrh srpskog vinarstva.

Koji je stvorio neka od najboljih srpskih vina uključujući i one sa mehurićima.


Veče smo proveli u zanimljivom razgovoru, degustaciji najboljih srpskih vina (opredelili smo se za crvena), priči o tome gde se danas nalazi srpsko vinarstvo, gde grešimo, a gde napredujemo, da li se u oceni kvaliteta vina treba povesti trendi zahtevima, koji se diktiraju, ili treba ustanoviti neke stalne parametre kvaliteta.



I, naravno, kad je takav stručnjak sa vama, ne pravite se važni, već  slušate, pamtite i skidate kapu u znak poštovanja.


 Svaka čast, majstore! Bilo je zanimljivo i poučno!



понедељак, 17. новембар 2014.

Degustacija manastirskog vina "Tvrdoš" u "Amfori"

Tajna manastirskog vina



Jednog vetrovitog, novembarskog petka, 14. novembra, na ljubazni poziv menadžera Splav restorana "Amfora" prisustovali smo slaganju Tvrdoš vina i hrane. 

 

Tako smo bar, uz vino, otputovali smo do sunčanog Trebinja, I  tamo nam se, sa desne strane, uz Trebišnjicu, ukazao  jedan od najstarijih manastira u Bosni i Hercegovini, manastir Tvrdoš. Ovaj manastir je, rušen i obnavljan mnogo puta u svojoj istoriji dugoj šesnaest vekova. Prema narodnom predanju zapisanom u XVII  veku manastir Tvrdoš su podigli vizantijski car Konstantin i njegova majka carica Jelena u IV veku.


Ambijent je prijatan, svetla su diskretna, negde na sredini lokala je simpatično drvo od popijenih boca vina, koje nagoveštava hedonistički doživljaj. Sam položaj na reci je posebna prednost. 


Publika nije bila vinska, što nagoveštava da će naš tim još bibi uvećan. Usluga je brza i diskretna. Jedina početna zamerka je na čašama koje nose oznake nekih drugih vinarija.


Kao vino dobrodošlice poslužen je roze Ruj. Pijuckamo vino i saznajemo da su ostaci prvobitne crkve, na kojim je izgrađen današnji manastir, otkriveni prilikom arheoloških iskopavanja. Tada su pronađeni  i ostaci dveju vizantijskih grobnica. Jedna od njih je konzervirana i izložena ispod staklenog poda. Manastir je prvi put stradao u velikoj najezdi Avara, koji su pustošili Dalmaciju u VI veku, da bi ga kasnije obnovio kralj Milutin. Veliko oštećenje manastir je pretrpeo 1667. godine, kada je snažni zemljotres zadesio Dubrovnik i Ston. Manastir je tada obnovio Sveti Vasilije, mitropolit hercegovački i čudotvorac  tvrdoški i ostroški.



Sledila je Žilavka uz rolnice od bifteka sa sososm od semena bundeve i šumskog voća. Uz vino kao vremeplovom odlazimo u XVII vek, na sam njegov kraj, baš u vreme kada se razbuktao rat između Osmanskog carstva i Mletačke republike. Bogata manastirska riznica je tada prebačena u Herceg Novi. To se pokazalo kao mudro, pošto Mlečani 1694. godine manastir dižu u vazduh, kako bi sprečili  da Turcima padne u ruke i  da se u njemu utvrde.


Manastir danas ima arhitektonski oblik, kakav je imao u vreme kralja Milutina. Raspored stubova je takav da kupola ima elipsasti oblik kao manastir Gradac u Srbiji, koji je podigla Jelena Anžujska, majka kralja Milutina i Dragutina.


Monasi manastira Tvrdoš obnovili su  pre petnaestak godina priču o manastirskom vinarstvu. Preuzeli su brigu nad vinovom lozom u Trebinjskom polju, gdje su stari zasadi Vranca smešteni na 70 hektara površine i podigli čak 60 hektara mladih vinograda u Popovom polju.


Danas manastir ima dva podruma. U starom kamenom podrumu u stoletnim hrastovim bačvama sazrieva Vranac, a samo desetak metara dalje, uz samu Trebišnjicu, ukopan je novi podrum opremljen najsevremenijom tehnologijom,  ali savršeno uklopljen u postojeći kompleks. Podrumi manastira Tvrdoš njeguju tradicije monaškog vinogradarstva, proizvodeći vina od autohtonih i internacionalnih sorti u podrumu iz XV veka:  Žilavku, Vranac, Šardone, Kaberne Suvinjon… koje proizvode kombinovanjem drevnih i najsavremenijih tehnologija.


Ovaj mukotrpan posao urodio je plodom te su se manastirska vina, u Njujorku, na međunarodnom festivalu vina i hrane New Paltz Wine & Food Festival u organizaciji International Wine Masters NY, dobila potvrdu za vrhunski kvalitet vina, osvojivši brojne nagrade.



No vreme je da se vratimo slaganju vina i hrane. Kao treće vino posluženo je Izba-merlo uz grilovani losos sa sosom od kozica.

Ako možemo da primetimo, bilo bi mnogo bolje da su prva dva ganga zamenili mesta jer bi Žilavka sjajno podcrtala puterastu strukturu i slast grilovanog povrća koji su posluženi uz grilovani losos, a hrskavost rolnica i sočnost bifteka bi se sjajno sparili s merlom Izba.


Sledilo je još jedno gastronomsko zadovoljstvo Kaberne sovinjon uz svinjsi file punjen sirom, pršutom sa sosom od slanine, paprike i pečuraka.

I na kraju nazdravili smo uz Vranac i file minjoj sa začinskim biljem i penom od sira.



Sastav Belkanto proveo nas je muzički skoro kroz celu Evropu, od Rusije, Srbije, preko Italije do sunčane Španije i glamurozne Francuske. Pevačica Katarina Jovanović zadivila nas je svojim glasovnim bravurama. Da je publika bila aktivnija, poput par devojaka koje su zaigrale, ugođaj bi bio još lepši. I dok smo odlazili u zemunsku noć, bend nas je ispratio pesmom panonskog mornara:


"Dajte mi vina, vino nek se toči
Dok traju dani, a narocito noći"



понедељак, 10. новембар 2014.

Toplički vinogradi - Gojinovci, Prokuplje

Mitrovdan u topličkom, vinskom, letećem tanjuru



Kaberne Topličkih vinograda probali smo letos i bili prijatno iznenađeni. Bilo je to vino koje je imalo neosporan potencijal. 

"Zašto mi ne znamo za ovu vinariju?", zapitali smo se.  

I tako, prošlo je neko vreme, svašta se izdogađalo, na najvažnije pozvani smo na otvaranje Topličke vinarije.

“Putevima Gvozdenog puka, kroz Tribus Viladolazi se do Epigenie, mesta gde se rađa Prokupac…”

između ostalog pisalo je u pozivnici. Ceo događaj je obećavao. Najavljen je i  organizovani dolazak velikog broja zvanica iz Beograda, Novog Sada i drugih gradova Srbije, njih oko 1200. Kako će prihvatiti tako veliki broj posetilaca, kako ih provesti kroz vinariju i ugostiti, za nas je bila enigma, čiji smo rasplet željno iščekivali Sve je mirisalo na jednu veliku, vinsku žurku. U mestu gde je Prokupac i rođen!

 


S puno uzbuđenja, okupili smo se u miholjsko,subotnje jutro 8. novembra 2014, godine. I krenuli put Prokuplja, u selo Gojinovce. I nismo se razočarali, naprotiv!

Miomir Kovačević i njegov brat Dragan otpočelisu 2009. godine da materijalizuju svoj davnašnji san. Da u svom rodnom kraju, podignu veličanstvenu vinariju, od novca zarađenog dugogodišnjim radom u inostranstvu. Uloženo je, neosporno, mnogo novca, ali i ljubavi to se jednostavno vidi već na prvi pogled. Poduhvat vredan divljenja, kada pogledate moderno zdanjevinarije koje izgleda kao leteći tanjir prizemljen u blizini vinograda. Nećete ovde videti nikakve pokretne trake, sav transport gozdova i vina obavlja se slobodnim padom. Vinarija je zaposlila oko 350 radnika, komšija koji žive u podnožju Kopaonika, u jednoj od najnerazvijenijih oblasti u Srbiji.





I kada smo posle posluženja dobrodošlice u maloj vinariji (tri hiljade kvadrata!); hleba i solli, kafe i ratluka, krenuli u prijatnu šetnju kroz vinograd, praznički odeven u predivne jesenje tonove, stigli smo pred modernu kameno-staklenu  zdanje, koje se urezala u brdo u svom zaleđu.



Nova vnarija je po površini triput veća od male vinarij, od koje smo otpočeli obilazak Topličke vinarije. Nakon nastupa folklornog asambla, obišli smo novu vinariju, između velikog lifta i stepenica, izabrali smo stepenice.



Spuštajući se niz spiralno stepenište,neminovno se nametala asocijacija  na vatikanse. Pa, da, i ovde smo se nalazili u hramu, prvom vinskom hramu. A iz kružnog otvora, na kupoli vinarije, kao da je Bog pružao prst da blagosilja trud timočkih vinara.



Vinogradi se prostiru na oko osamdeset hektara s tendencijom širenja. U okviru kompleksa gazdinstva nalazi se i lovište. Sama vinarija impozatna, savremena, prostire se na osam hiljada kvadratnih metara, na pet etaža Na jednoj od etaža bili smo ugošćeni ukusnom hranom i mogli smo da degustiramo vina. Organizovan je i zanimljiv program. 



Upoznavanje publike sa vinarijom, gostovanje Ivana Ivanovića i novosadskog asambla "Frajle". Predivno vreme izmamilo je na terasu deo gostiju, na prostranu terasu, s koje puca predivan pogled na idilični pejzaž okolša. Mesto, kao stvoreno za svakog istinskog hedonistu. U planu je i izgradnja hotela za smeštaj posetilaca koji bi duže da uživaju u ovom vinskom raju.


 Toplički vinogradi, su ovom prilikom, pred vinsku publiku izašli s tri etikete; šardoneom, rozeom od prokupca i prokupcem. Vina nose ime “Epigenija", a kum je čuveni srpski naučnik Jovan Cvijić, po jedinstvenom prirodno fenomenom, da se reka Tolica, na ovom mestu, teče uzvodno i po tome je jedinstvena u Evopi. Uzgaja se još i game, merlo, burgundac i sovinjon,tako da možemo očekivati još dosta prijatnih iznenađenja iz ove vinarije. Vino se čuva u inoksu i drvenim bačvama od francuske i srpske hrastovine.(kitnjaka). Da  su u ovaj posao vlasnici ušli potpuno svesni svih problema, ali i sa vizijom, govori i činjenica da su braća Kovačević geografsko poreklo svojih zasada zaštitili.



„Našu vinariju do sada su obišli mnogi proizvođači vina iz evropskih zemalja, a i iz Čilea, i bili su oduševljeni bukeom, bojom i ukusom vina proizvedenog od prokupca, jedinstvene sorte grožđa koja se proizvodi samo kod nas“,  s ponosom ističe gospodin Dragan Kovačević i dodaje: „Proizvodićemo ga po tradicionalnoj staroj tehnologiji, čak ćemo ga i čuvati onako kako je čuvan pre mnogo vekova u drvenim hrastovim buradima." 


 A kakvi su utisci posetilaca ovog perfektno orgnizovanog vinskog dešavanja, kakva su Srbiji preko potrebna u cilju popularisanja vinske kulure, najboje govori komentar jednog zadovoljog gosta koji je prokupac Topličke vinarije ovako opisao:

“ide dva kruga oko srca pa u stomak!”



A svi koji su ovaj dan iskoristili za posetu Topličkim vinarijama vratili su se veseli, zadovoljni i puni utisaka. Pevajući...


четвртак, 17. новембар 2011.

Нови Божоле је у граду! (Le Beaujolais Nouveau est arrivé!)


 Нови божоле (Beaujolais nouveau) је врло младо црвено вино, које се производи у француској области Божоле од црног грожђа сорте гаме, и пушта у продају одмах након ферментисања. Нови божоле је најпопуларније међу раним винима (vin de primeur), која се праве од јесење бербе и продају пре пролећа (знатно брже но што би било могуће уобичајеним ферментисањем). Треба га разликовати од божоле-вилаж, кри-божоле и других сложених и скупих вина из ове области која се протеже од Лиона до доње Бургундије.

Нови божоле се производи карбонским натапањем, и потом пастеризацијом. За разлику од уобичајеног поступка у којем се зрна грожђа мељу како би се сок и пулпа ослободили из опне, овде највећи део сока ферментише док је још унутар зрна, мада зрна на дну бачве попуштају под тежином осталих и пролазе уобичајено врење. Резултат је вино које је лаганог, воћног и реског укуса и врло мало танина, које се брзо пије, и без сложене структуре коју остала вина добијају старењем. Нови божоле се може пити већ шест недеља након бербе.

Како је прописано и законом, тачно у поноћ трећег четвртка у новембру сваке године, нови божоле се званично пушта у продају и почиње трка како би се вино што пре испоручило широм света. Млада вина нове бербе очекују се у слављеничкој атмосфери са нестрпљењем широм Француске и другде у свету. Прво у бистроима у Лиону, па потом широм Француске по крчмама, винотекама, ресторанима, па у француским амбасадама по свету, ниче натпис Le Beaujolais Nouveau est arrivé! (Нови божоле је стигао!), а велика бурад неретко заврше и на тротоару са све мезетом и грицкалицама, док љубитељи испробавају мирис, укус, боју, квалитет, буке, распитују се одакле је, пореде са осталима и са ранијим бербама, у недоглед расправљају и славе.

Најпосебнија велика прослава је у самом Божоу, средишту области Божоле, чије име вино носи. У сатима пред годишње отварање у поноћ тамо се одржавају Sarmentelles, чије се име односи на гране винове лозе (sarments), које се у великим сноповима церемонијално пале као омаж труду виноградара. Испијају се претходне бербе, а затим се тачно у поноћ дословно пробијају огромне бачве, правећи потоке вина за жедне слављенике.

А широм света, питање је престижа ко ће први својим муштеријама понудити нову бербу: тако је нови божоле превожен мотоциклима, балонима, камионима, хеликоптерима, слоновима, рикшама.

Нови божоле не трпи стајање и треба га попити, најбоље уз јело, до неколико месеци након производње (по локланом француском обичају до Божића). Млади божоле, који је црвено вино ваљда најближе белом, треба служити благо расхлађен, око 13C, како би до изражаја дошао воћни карактер. Пунији божоле, пак, је најбољи на око 17C.

За винаре, економска предност продаје вина пре краја године је значајна, мада оно може бити драстично различитог квалитета. Сваке године се произведе преко 450.000 хектолитара новог божолеа, што представља трећину укупне производње вина ове области. Око пола те количине се извезе, један део чак до Азије; далеко највећи део производи негосијант Жорж Дибеф, неспорни краљ Божолеа, који своје боце вина испоручује са препознатљивим шареним "цветним" налепницама. Међу другим познатијим произвођачима су Домен Ивон Метра, Жан-Пол Тевене, Луј Жадо. Нови божоле је вино ниске цене, ниског квалитета и од никаквог интереса за енологе, некада пре свега намењено кочијашима, које је сам Дибеф, првобитно као шалу и маркетиншки трик, успео да од локалног феномена Божолеа и Лиона подигне на ниво националне прославе. Његова воћна арома мења се од године до године, неки кажу зависно од бербе и врења, неки пак више од арома које му се додају приликом прављења.

Нема контроверзнијег вина од новог божолеа. Учени љубитељи, сакупљачи вина, сомелијеи са презиром причају о челичним и цементним бачвама у којима оно сазрева, о популистичкој трци по америчким винотекама ко ће купити гајбу "авионског нувоа" а ко сачекати "бродски" (око $2 јефтинија боца, недељу дана касније), о "антифриз вину". Остали уживају!


Године 1938, уведена су прва правила која су одређивала и ограничавала где се, кад и како ово младо, "брзо вино" могло точити. Њих је 1951. изменио Еснаф винара Божолеа (Union Interprofessional des Vins de Beaujolais—UIVB) и нови божоле је званично признат. Датум пуштања у продају је 1985. године са 15. новембра измењен на трећи четвртак у новембру и тако везан за викенд.

Тржишни успех новог божолеа довео је до развоја нових primeur вина, прво у другим областима Француске а касније и код других поризвођача вина, на пример у Италији (vino novello). У Сједињеним државама, нови божоле се типично може наћи на празничним трпезама за Дан захвалности, саветодавци за бонтон га препоручују као ”идеалан поклон за домаћицу”, а било је и предмет (2005) рекламне кампање License to Chill вредне 5 милиона долара усмерене ка млађој урбаној популацији, којом се представља као "непретенциозно" и "кул".

четвртак, 17. децембар 2009.

Salon vina 2009 - À la tienne!

 

"Ne podnosim cepidlačenja velikih poznavalaca vina! "
(Hadrijanovi memoari, Margarita Jursenar)

Sa bahanalijama smo otpočeli u petak uveče. Ne skačite odmah. Prvobitno su bahanalije bile proslave u čast boga Bahusa, na kojima se pilo vino. Završavale su se, doduše ljudskim žrtvama i seksualnim orgijama. I danas mi istom bogu prinosimo žrtve. bilo u vidu pijanstva ili ljubavnog zanosa. Uostalom, u čemu je razlika.

Dakle petak veče, u hotelu Grand Casini, sala Diva, druženje s Istranima (Terra Divina). I istarskim vinima. Ukus vina i mora, miris čempresa u hladnoj beogradskoj decembarskoj noći.

Uveseljavao nas je simpatična grupa Istriana okupljena u bend Gustafi, koji je nastupao, na ovogodišnjem EXIT-u.

Počeli smo s istarskom "Malvazijom" koju karakteriše tradicionalna mineralna suvoća i floralna svežina. Vina su pratili ukusni zalogajčići iz bogate ponude istarske kuhinje. Sledili su moćni "Terani", a veče je krunisalo belo, slatko vino. Na izlazu smo na poklon dobili maslinovo ulje i s njim nazdravili pevačici istarske grupe.

Subotu je obeležio Salon vina 09. Novost iz vinske kuće Aleksandrović; Regent sjajna kupaža Cabernet sauvignon-a i Merlot-a u podjednakom sastavu. Berba 2007. godine. Tamno crvena boja sa purpurnim odsjajem. Izražajne arome kupina i borovnica, sa toplim tonovima pečenih suvih šljiva i diskretnim notama nane. Prednjonepčani ukus je izrazito voćni, osvežavajući. Tanini su glatki, a završnica ukusa je veoma energična i podseća na zrele višnje. Standardno dobar Trijumf. I standardno dobar Kaberne iz vinarije Radovanović.


Vino sa obronaka Nuja (Côte de Nuites) familije Iželovih (Hugel & Fils www.hugel.com) pogotovu sjajni pino noar, godište 1990, berba "Sinovci" krije zanimljivu priču. Tamno, moćno vino iz porodice koja se ovim poslom bavi od XVII veka svoju slavu je steklo proizvodnjom od navedenog godišta kada su "Sinovci" rešili da se oprobaju u proizvodnji crvenih vina, posebnu pažnju posvetivši vinifikaciji. Naravno i odlični Gewurztraminer.

Iz Toskane, sa vidikovca iznad sela Gajole, stigla su nam vina s imanja Kapanela. Podrum je duboko ukopan u krenjačku stenu. Šardone 2007. boje slame sa zlatno-kristalnim odsjajem, s voćnim aromama breskava i citrusnog voća i naznakama badema i tosta. Završnica je jasna i duga sa tonovima vanile i nagoveštajem krušaka. Kjatni klasiko 2005. s 95 % sanđovezea, boje rubina s purpurnim odsjajem ima intezivnu aromu tosta, kafe, čokolade i šumskog voća koje se prepliću s aromama mahovine, mirođije i smreke sa snažnim taninima.


Želite saznati tajne Sicilije, misterioznog i čuvenog italijanskog ostrva. Zapamtite samo nedaleko od Paletma, Taska d'Almerita, vinnsak kuća grofa od Almerite. Belo vino Diamante Passito 2007 dobijeno metodom (passito, tj isušeno grožđe na čokotu) od muskata i aromantičnog traminca. Raskošne arome meda, suvog grožđa, dunja i kandiranog voća zaokuženo osvežavajućiom notama ruzmarina i žalfije. Dobro izbalansirano sa voćno-medenom završnicom. Roso del Konto prvo veliko sicilijansko vino, od autohtonih sorti nero d'avola, s dominantnim aromama višanja malina i džema od borovnica, s diskretnim notama oraha, cimeta, vanile, nane i listova duvana.


Brunelo di Montalćino je čist sanđoveze odležao 29 meseci u hrastovoj buradi. Procenat alkohola:14,5 %. Otvoreno vino opuštajućih tanina sa dubokom aromom višnje, maline i cimeta s dugomm završnicom. Vino je proglašeno za najbolje na svetu 2001. godine. Imao sam čast da ga degustiram.


Prateće manifestacije bile su degustacije oko dvadesetak italijanskih sireva Zanetti uz Kaberne i Sovinjon., kao i DOP selekciju polutvrdih sireva. Najviše su mi se svideli zreli i slani sirevi Grana Padano i Pecorino, kao i kremasti Bra. Pecorino je jedan od najstarijih sireva, još od najstarijih vremena od ovčijeg sira. Sir Castelmagno zaštićenog porekla iz Pijemonta, a proizvodi se od 1277. godine isključivo od kravljeg mleka.


Simpatična francuska porodica srpskog porekla predstavili su nam vina kuće Olivera Bernarda- Domane de Chevalier (www.domainedechevalier.com) Da bi vino moglo da završi pod ovim imenom mora da se složi pet ocenjivača. Ako ne dobijamo L'Espirit de Chevalier. Ovde je već nestalo brusketa, al' smo imali naklonost somelijera i ženskog dela naše testerske grupe.

субота, 12. децембар 2009.

Desertno belo vino Krokan

Dok je sinoć brijala čuvena beogradska košava meni je srce i telo grejalo deserno belo vino Krokan. No, prvo reč dve o istoriji ovog čudesnog vina. Ono što se sa sigurnošču zna je da je grof Rohoncije u XIX veku ovu čudesnu francusku lozu zasadio na mnogim lokacijama u Evropi, ali je ona jedino opstala na Bisernom Ostrvu kod Novog Bečeja. Zemljište na Bisernom ostrvu koje se nalazilo u posedu Rohoncijevih bilo je najbolje i najplodnije. Sunce se ovde najduže zadržavalo, jer je ogledalo žive i mrtve Tise produžavalo njegov dar i trajanje. Ispredaju se mnoge legende o ovom vinu, pa da vam ispričam jednu od njih...

Jedne sparne letnje noći u vojvođanskoj ravnici je, naizgled, vladala smrtna tišina.Čuli su se samo crvčci i blagi vetar koji se oglašavao iz čokota i sena tek požnjelog žita. Tek je iz jedne kuće dolazio tračak svetlosti. Tu su grof Rohoncije i grof Mikloš sakriveni međ' buradima vina igrali ko zna koju po redu partiju pokera.

Dva bonvivana pokušavali su da nadmudre jedan drugog. Početak ovog nadmetanja seže do njihove rane mladosti. Takmičili su se u svemu; ko će se bolje oženiti i veći miraz sa ženom dobiti, ko će bolje njive i voća uzgajati, ko će bolje konje i kola imati…Do tada je mnogo veći uspeh imao grof Rohoncije koji je sa svojim poljoprivrednim proizvodima osvajao nagrade u Parizu.


Grof Mikloš je te noći vodio igru. Onako usput rekao je da odgajio lozu vrhunskog Merlota i da će u kvalitetu vina i sorte nadmašiti svog prijatelja. Grof Rohoncije mu na to obeća dva konja vrana na poklon , ako do sledeće godine ne zasadi kvalitetniju lozu od njegove. Poznati plejboj, ljubitelj novca, žena, karata i lova dao je ovu opkladu, naizgled, lako. to i ne čudi s obzirom da je u partijama pokera u istoj noći izgubio i povratio i imanje i suprugu Izabelu! Od tada je prošlo mnogo burnih dana i noći u Pešti, Beču, Parizu... A na jednom delu imanja zvanom Biserno Ostrvo rasla je nova vrsta loze...

Sledeće jeseni u burad je isceđena dragocena tečnost, jedinstvenog vina u celoj Evropi zvanog KROKAN. Grofu Rohonciju ostadoše vranci , a nama u nasleđe vino...

Vino je pitko, osvežavajuće, puno, harmonično, sa finim muskatnim notama i aromatičnim ukusom. Krokan je žućkaste boje, a uživanje u njegovom jedinstvenom ukusu i aromi je vrhunski hedonistički doživljaj. Vino sadrži 10 do 12 procenata alkohola i 4-5g/l ukupnih kiselina i smatra se pićem bogataša, skupo je, a grozd se teško održava , pošto je ova sorta loze osetljiva na sivu plesan i niske temperature. Ovo retko i izuzetno vino MUSKAT KROKAN Grof Rohoncije je slao na poklon svojim prijateljima na razne dvorove, poznatim političarima, bogatašima. Obično je slao po jedan karton ovog božanskog nektara, što je bio znak pažnje i poštovanja, ali i prestiža. U to vreme vrednost boce ovog vina u današnjoj vrednosti bila je oko 1 000 evra.Ovo vino je bilo omiljeno piće Marije Terezije i kasnije, Šarl de Gola i Josipa Broza.

четвртак, 2. јул 2009.

Zavodljivi ukus italijanskih vina


U prijatnom ambijentu restorana Balzac, Kompanija Falc East predstavila je portfolio kvalitetnih i vrhunskih vina Fontezoppa u čijim će raznovrsnim bukeima moći da uživaju i domaći ljubitelji božanskog napitka. Brojni predstavnici medija i poznate ličnosti uživali su u degustaciji šest vina koja će se uskoro naći i na našem tržištu.

„Početak leta pravo je vreme za eksperimentisanje sa novim ukusima i traženje idealnog vina koje savršeno odgovara trenucima koje pamtimo zauvek. Prepoznali smo momenat promene percepcije domaće javnosti kada je u pitanju tradicija ispijanja vina, te smo odlučili da domaće tržište obogatimo italijanskim vinima Fontezoppa, iz regiona Civitanova i Serrapetrona“ rekao je Davor Veličkovski, generalni direktor kompanije Falc East u Srbiji. On je dodao da vina Fontezoppa potiču iz regija sa dugom vinogradarskom tradicijom, na kojima se gaje probrane sorte grožđa, a poseban šarm i jedinstveni ukus ovih vina potiče od duha antike utkanog u savremene tendencije modernog vinarstva.
 

Tradicija ispijanja vina deo je određenog stila života, a bogati vinogradi, prelepi pejzaži i magični svet tradicije, asocijacija su na trenutke opuštanja i svakog momenta bude želju za ispijanjem Bahusovog napitka i uživanjem u raznovrsnosti bukea. Upravo ovi elementi bili su inspiracija za predstavljanje vina Fontezoppa, a romantični zvuci italijanskih kancona, romantični ambijent restorana Balzak i šarm ranog leta, bili su dodatna inspiracija za brojne goste, predstavnike medija i poznate ličnosti koji su uživali u degustaciji. Zavodljivi ukus predstavljenih šest vina koji će se naći na domaćem tržištu osvojili su čula svih prisutnih, te je sasvim sigurno da će vina Fontezoppa osvojiti naklonost svih ljubitelja dobrog vina.

Vinski portfolio Fontezzopa, osmišljen je specijalno za istančan ukus srpskih potrošača i sastoji se iz šest vina, Ribona - belo vino, Piccini - rozé i Marche Rosso, Marine, Carapetto i Falcotto - crvena vina.

In vino veritas, kaže poslovica starih Rimljana. Probrane sorte grožđa koja se koriste u proizvodnji vina Fontezoppa, zadovoljiće i najprobirljivije ukuse. To je svakako razlog više da svi poklonici vina ovoga leta uživaju u jedinstvenoj mešavini očuvanog ukusa tradicije i modernih tendencija vina Fontezoppa i da provere istinitost čuvene poslovice