уторак, 14. септембар 2021.

VINARIJA VUKOJE - TREBINJE



Radovan Vukoje, vlasnik Vinarije Vukoje iz Trebinja o božanskoj kapljici kaže:

„Žilavka je Hercegovac zarobljen u boci!Vino je živo kao i čovek, na početku se rađa i razvija u vinogradu, kroz podrum odrasta, a u boci postaje zreo čovek. Kao takvo živi sa nama jedno vreme, ali vino kao i čovek posle nekog vremena umire, kada dosegne svoj vrhunac.“



Od 1982. godine Vinarija Vukoja bave se strogo kontrolisanom proizvodnjom vrhunskih vina i alkoholnih pića.  Vinarija se oslanja na moderne tehnologije, kontrolisane procese fermentacije i tradicionalne metode odležavanja vina u hrastovim “barrique” bačvama u podrumima osam metara ispod zemlje. Proizvodnja je isključivo usmerena na kvalitet što pokazuju i mnogobrojna priznanja iz zemlje i inostranstva.



Proglašena je najboljom vinarijom jugoistočne Evrope i prva je vinarija u regionu koja je proizvela prirodno penušavo vino. Ova vinarija je, za svoja vina, dobila zlatne medalje za kvalitet u Parizu, Ženevi, Milanu, Bergamu, Pragu, Briselu i Beču AWC.



Sve to saznajemo sedeći u komfornoj VInskoj galeriji otvorenoj 2014, s koje se pruža prekrasan pogled na Trebine. Silazimo u podrum gde vlada temperatura od 14-19 C. Dočekuju nas bačve od 225 i 3000 litara. Iznad nas je prostorija sa inoks sudovima. Na ovom nivou je i arhiva koja baštini vina od 1982.naovamo.

Vinarija ima 30 hektara, deo se vidi s Vinske galerije, a Carski vinogradi rezervisani za žilavku nalaze se na lokalitetu Ušće 10 km od Trebinja na ušću dve reke, Trebišnjice i Sušice. Te vinograde je krajem XIX vijeka Austrougarska monarhija proglasila najpogodnijim za žilavku te je tu na površini od 2 hektara podigla čuvene Carske vinograde na putu ka Nikšiću.

Ova vinarija se diči velikim brojem etiketa vrhunskih vina: Hercegovačka žilavka Vukoje, Hercegovački vranac Vukoje, Tribunia Vukoje chardonnay. Tribunia Vukoje rose, Tribunia Vukoje cabernet, Tribunia Vukoje merlot, Tribunia Vukoje pinot noir, Vukoje 30- syrah, Vranac Vukoje rezerva, Zlatna selekcija crveno, Zlatna selekcija bijelo, Carsko vino. Dakle od sorto žilavka, tamjanika, šardone, merlo, vranac, širaz. Od burgunca se pravi belo, roze i crveno vino.  Vinarija proizvodi i ekstra devičansko maslinovo ulje i rakije- loze od sortnog grozdja.




Interesantno je da nedeljno bačve popiju oko 2dl vina, tzv oporezuje tzv. Anđeoski udeo, te se redovno dosipa da se nadoknadi nastali manjak.



Godišnja proizvodnja je 200 hiljada litara. Burad u kojima se vino čuva je od slavonskog, francuskog i portugalskog hrasta. Koliko se vino čuva u sudovima, toliko i potom miruje u boci. 

понедељак, 13. септембар 2021.

Vinarija Anđelić-Trebinje


 

Ernest Hemingvej je jednom rekao:

"Jedino za čim žalim u životu je to što nisam popio više vina.“

Da se ja ne bih kajao, put pod noge.

 


Isti pisac i pustolov tvrdio je da je“ vino najcivilizovanija stvar na svetu."


Danas mu ukazujem moje dužno postovanje. Ono je moja religija.

 


 

Moja malenkost je prve vinske korake napravila uz žilavku i vranac. Živo se sećam nedelje kada mi je prijateljica iz Slavonske Požege zazvonila na stan na zemunskoj adresi držeći u jednoj ruci mostarsku žilavku u drugoj crnogorski vranac.

Pred masivnim vratima Vinarije Andjelić dočekuje me opojni miris šardonea ubranog prošle nedelje koji fermentiše.

Porodica Anđelić iz Hercegovine proizvodnjom vina bavi se vec 127 godina. U vlasništvu ima 35 hektara vinograda. Akcenat je na autohtonim sortama žilavki i vrancu (70%).

Pored tih sorti gaje i međunarodne sorte merlo, kaberne sauvinjon i šardone.

Prvo obilazimo inoks salu, a potom se spuštamo jos jedan nivo u podrum uklesan u prirodnu stenu u dubini od 6 metara sa vlažnošću 80 %.

Kapacitet podruma je 300 hiljada litara, a godišnja proizoidnju trećinu kapaciteta. Posebna prostorija za gotove i upakovane proizvode opremljena je isušivačima vlage. Nasadi iz 1984. koriste se za posebna vina, izborne godine. Burići su isključivo od slavonskog hrasta. 

 


 

"Vinska priča naše porodice je počela davno, daleke 1894. godine u selu Nudo, na imanju čukunčukundede Save.

Po dokumentu iz 1894. Austrougarska je Savi dala 14 hiljada čokota žilavke da je gaji i pravi vino, a zauzvrat je trazila 80 % vina gratis. Gajio se i vranac, ali o tome ne postoje pisana dokumenta.", ispričala nam je Milica Anđelić, koja je peta generacija koja stvara Anđelić vina, a pomažu joj njena deca, sin i tri ćerke. 

Milica s ponosom kaze da je prva žena vinar u Hercegovini, a očekuje da deca nastave tu lepu tradiciju.

 


 
Pametnom politikom i radom ova vinarija je uspela da pandemija kovida ne ugrozi niti jedno radno mesto, uz očuvanje redovni plata. Stoga ne čudi, štoo ju je Privredna komora Republike Srpske proglasila privrednikom godine. S grupom kolega marljivo radi na popularisanju Hercegovine kao vinskog regiona. I ne čudi što vina krase etikete Dekantera.

U vreme našeg boravka u Trebinju je bilo jako nevreme. Pitam Milicu da li je ono ugrozilo lozu. 

Kaže mi da ova lokacija na kojoj su vinogradi uspešno izbegava grad.

 


 

 Neka tako i ostane i puno uspeha u daljem radu.  


Živeli!!!