понедељак, 4. децембар 2023.

XVI VINOcom : Berza pozitivne energije


 

Danas posećujem grad izrastao  iz dva srednjovekovna naselja na susednim brdima, građanskog Gradeca i biskupskog Kaptola i ujedinjen carskim patentom 7. septembra 1850. Nalazi se na jugozapadnom rubu Panonske nizije na prosečnoj nadmorskoj visini od 122 metara, podno južnih padina Medvednice, na levoj i desnoj obali reke Save. Zagreb ima taj srednoevropski šmek i kompaktno gradsko jezgo, podatno za razgledanje i usputni, letimični gablec.




Grad je po legendi dobio ime tako što je vojskovođа naredio izvesnoj gospodični Majdi da sa zdenca zagrbi vode i napoji njegove klonule trupe. Početkom IX veka u Zagrebu je živelo svega 7.706 stanovnika. Godine 1880, Zagreb je zadesio snažan zemljotres u kojem su oštećene mnoge zgrade, ali bez većih ljudskih žrtava. Silan potres ponovio se nedavno, u martu 2020. godine.



Astronomi, braća Aleksandar i Stefan Cikota, otkrili su 2008. jedan astroid i dali mu ime Zagreb. A tamo, u zemaljskom Zagrebu, pored vinara, enologa i ostalih vinskih posvećenika živi i profesor Baltazar i Smogovci. Tamo su boemovali i Tin, Krklec, Ranko Marinković s svojim čuvenim Kiklopom, Krleža iz Radićeve s Glembajevima, Arsen koji bodrio Ines da izdrži. Gde je Šerbeđžija 1/2pijan uveseljavao publikum, a Ljuba Tadić pokušao da dosegne nebeske visine.



S trga ispred železničke stanice s osmehom nas gleda i namiguje nam kralj Tomislav. A prekoputa me nestrpljivo iščekuje Esplenada i zagrebačka ekipa.



Godine kada sam rođen Zagreb je pogodila najveća prirodna katastrofa u njegovoj istoriji. Potkraj oktobra nabujale vode Save izlile su se iz rečnog korita i poplavile približno 60 km² uže teritorije grada. Nekako uvek i te kiše jesenje ovlaže moje tabane.



A eto danas svratio sam na Vinocom. A tamo plima vrhunskih vina. Novi koncept koji je usledio posle kovid napasti udvostručio je broj dana a izlagače prepolovio i podelio u dve grupe po danima. Nema više balona koji je imao sjajnu gastronomsku ponudu i poslastice. No, i ovakav raspored pruža mnogo toga na uvid posetiocu i za oko i za grlo. Pa da krenemo sa štih probom probranih izloženih vina. Ove godine vinski festival poklopio se s početkom Adventa.



Šesnaesti po redu VINOcom ugostio je više od 230 izlagača, iz Hrvatske, Francuske, Slovenije, Italije, Nemačke, Severne Makedonije, Srbije, Španije BiH i Crne Gore u 4 izložbena dana. Istovremeno održane su i brojne vinske radionice na kojima su se mogla probati vrhunska lokalna, ali i retka i ekskluzivna vina iz inostranstva, sve pod vodstvom vrhunskih hrvatskih somelijera i ostalih vinskih stručnjaka. Zanimljivo je i da ste kupovinom ulaznica za četvrtak (30. novembar) ili petak (1. decembar) dobijali i besplatnu za zadnji dan Festivala - nedelju (3. decembar).


Stotine izlagača izložilo je svoja najbolja vina – neke novitete, ali i perjanice kojima se diče neko duže vreme. Ja sam se skocentrisao na neke autohotne sorte poput boganuše, graševine, žilavke, malvazije, blatine i na rajnski rizling i pino noar, ali nisam odbijao ni oranž vina. Svakako ono to je obeležilo i ovo izdanje Vinocoma je lepo druženje i veselje, pa je bilo teško napustiti ovaj tulum.



Vinskоm feštom VINOcom već drugu deceniju virtuozno diriguje profesor matematike Ivan Dropulić u patinirano otmenom bel epok hotelu Espalnada. Ovo  mesto raspaljuje maštu, pa ne čudi što je baš ovde na ispraćaju jednog italijanskog grofa izveden prvi striptiz u gradu! Da li ste možda znali da su u ovdašnjim hotelskim sobama prespavale fatalne Žozefina Bejker i  Anita Ekberg. 

Sporadična kiša nije uspela da umanji opše veselje ovog prestižnog vinskog tuluma. Ali jeste neumitnost vremena. 

I  dok mrak (a i kiša) pada na grad pod Sljemenom, koji nije hladan, kako je to Jure tvrdio osamdesetih, al je poprilično mokar, ja ga nevoljno napuštamo uz zdrvice, zagrljaje i poljupce, ali samo do nekog drugog puta i odlazim u noć to bi rekao Džoni.


„…tamo trgnem vino, rakiju

a onda žurim da ne zakasnim..“




 


понедељак, 20. новембар 2023.

Nouveau Beaujolais 2023 est arrivé!

 


Francuska nedelja otvorena je sinoć svečanim dočekom Božolea powered by Belgrade Airport na kojem je učestvovalo preko 400 zvanica, diplomata, direktora francuskih i srpskih preduzeća, poznatih privrednika i javnih ličnosti. Zvanicama se obratio i predsednik Francusko-srpske privredne komore Dragan Stokić najavivši program Francuske nedelje. On se zahvalio partnerima i pozvao sve da uživaju u večeri, i posete sajt francuskanedelja.rs. Ispred Ambasade Francuske, goste je pozdravio NJ.E. gospodin Pjer Košar, ambasador Francuske u Srbiji pohvalivši rad Francusko-srpske privredne komore. Dobrodošlicu i lep provod zvanicama je poželeo i generalni direktor Belgrade Airport, g.Fransoa Berizo.




Novi Božole (Beaujolais nouveau) je mlado francusko vino koje se konzumira odmah nakon fermentisanja. Širom Francuske se trećeg četvrtka u novembru dočekuje Novi Božole u restoranima, kafićima, uz muziku i festivalsku atmosferu. Francusko-srpska privredna komora je unazad već deset godina taj običaj prenela u Srbiju, proslavljajući ga sa partnerima i zvanicama Komore. Organizaciju Francuske nedelje ove godine su podržale najveće francuske kompanije koje već godinama posluju u Srbiji: Belgrade Airport, Keos, Veolia, Eviden i Vizim.

 


Pored dočeka mladog francuskog vina, za zvanice Komore je istom prilikom organizovana i degustacija francuskih sireva i delikatesa, na kome su razna preduzeća na posebnim štandovima izložile svoje proizvode i organizovale promocije, aktivnosti i gostima uručile poklone. Na ovom mini vašaru su se predstavili Casachok, Des petits gâteaux, La Maison Française, Hyatt Regency, L’Oréal and Lancôme, Mlekoprodukt, Petit Pate, Président i Voda Voda.

четвртак, 16. новембар 2023.

Za trpezom sa italijanskom kuhinjom: blagostanje sa ukusom

 

 

U sklopu manifestacije Nedelja italijanske kuhinje u svetu, 2 velike vinske manifestacije Vinitaly i Wine Vision ujediniće italijanske i regionalne vinare, uvoznike i distributere ove nedelje na Beogradskom sajmu u hali 2C. 

 

Od 13. do 19. novembra ambasade i predstavnici italijanskih ekonomskih institucija, agencija, privrednici, kompanije predstaviće italijansku gastronomiju u okviru manifestacije Wine vision by Open Balkan

Degustiraće se vina iz pokrajna Veneta, Pijemonta i Lombardije, kao i iz Furlanije-Julijske krajine, centralne i južne Italije. Na Sajmu će se takođe degustirati i vina proizvedena od autohtonih sorti grožđa, kao što su Turbbiano, Nebbiolo, Pecorino, Verdicchio, Primitivo, Amarone, Susumaniello i Glera. U pitanju su autohtone italijankse vinske sorte koje svedoče o teroaru sa kojeg dolaze.

 



16.11.2023 četvrtak* za sve koji žele da posete masteklasove 16.11.2023. moramo da naglasimo da nas je Sajam obavestio da će tog dana ulaz biti omogućen samo uz prethodnu registraciju na sledećem linku  https://www.akreditacija.gov.rs/ 

14:00 – 15.:30 – Vina iz regije Veneto

17.00 – 18.30 – Vina Pijemonta i Lombardije

17.11.2023. petak 

14:00 – 15:30 – Vina iz regije Veneto i Furlanija-Julijska krajina

17:00 – 18:30 – Vina Centralne i Južne Italije

Prijave na OVOM LINKU.

петак, 3. новембар 2023.

Džon Malkovič u vinogradu

 


Poznati glumac Džon Malkovič u južnoj Roni proizvodi vino pod etiketom „Les Kuelles de la Coste“, kupažu pino noar i kaberne souvinjon po nagovoru svog enologa. O tome kako je počeo kaže:

 „Imamo farmu ovde u Francuskoj više od četvrt veka, a po ideji moje žene Nikol posadili smo vinovu lozu. Prva berba bila je 2011. godine.

Žali se da od  2015. on i supruga nisu bili na odmoru. Dosta radi a kao straanc, ograničen je na maksimalno 6 meseci godišnje u Francuskoj, što je ionako za njega pored obaveza nedostižni ideal. No kada je tamo nije mu problem da počupa korov.



Vino prodaje u Francuskoj, Velikoj Britaniji, SAD i Kanadi. O poslu sa vinima kaže da ne zna previše, ali predpostavlja „da postoji pristojan, ili čak veoma izražen nivo korupcije, kao u većini stvari.“

A o tome šta pije kaže da pije manje, uglavnom svoja vina, ali i supertoskance, kaberne ili pino u Americi, a veliki je fan juzžoafrčkih vina.

петак, 22. септембар 2023.

Gospojinski festival vina u Surčinu

 


Sreća se krije  u različitim formama, nadražajima i agregatnim stanjima.Treba samo aktivirati čulnost i prepustiti se. Prošli put sam vino u Surčinu probavao za dan Svetog Trifuna 14. februara 2017.  Red je bio da se utisci apdejtuju, pogotovu što su bili pozitivni.


Dolazeći u Surčin iz pravca Novog Beograda mimoilazim se sa ogromnim superćelijskim oblakom koji najavljuje nepogodu. 


Primećujem da uz natpise na srpskom paralelno egzistiraju i oznake na kineskom. Očigledno ima dosta žitelja iz zemlje proizvođača svega i svačega. Prisećam se i da je nekad jedna od najvećih i najsavremenijih vinarija u zemlji bila Vinarija Mosel iz Zemuna (od nje je nacionalizacijom nastao Navip). Mnogo nekadašnjih stanovnika na ovom području nekad su bili Nemci pristigli iz vinogradarskih nemačkih oblasti.



Početak Gospojinskog festivala vina u surčinskom parku upriličen povodom seoske slave u organizaciji Gradske opštine Surčin, Kluba vinara Surčin i Turističke organizacije bio je propraćen pljuskom, koji je napravio nered na štandovima, ali na sreću nije dugo potrajao. Prekratili smo ga probajući ljute pržene kobasice Dragin iz Sremske Mitrovice koju prave Slavonci poreklom i vršeći detaljan uvod u suvomesnu ponudu (razne vrste kulena, zimska salama, salama sa tartufima, slavonska salama, suva domaća kobasica, suva kobasica od divljači, sveža domaća kobasica, sveža kobasica od mesa divljaci, slanina i slanina pančeta). 


Tu sam pronašao i mog FB druga Lazara Čobanovića. Ćaskamo između dva zalogaja, pa mi on onda ponudi lepo belo vino od sorte morava i roze od italijanskog rizlinga i merloa. Planira i da napravi belo vino od merloa.



Onda mi pažnju privlači Vinarija i destilerija Ana Naglić koja se reklamira time da proizvodi vina i rakije sa autorskim potpisom. Ona je peta generacija vinara u familiji, vrativši se porodičnim korenima posle godina rada u drugim oblastima. Porodična tradicija je Srem, ali i inovacija. Iako je u prošlosti porodica imala vinograd od 40 hiljada čokota, koji se obrađivao ručno, 2022. godine su posle godina testiranja novih sorti, uvažavajući klimatske promene, malim vinogradom krenuli ispočetka. 

Vinarija je registrovana 2021. godine, na temeljima vekovne tradicije koja seže još iz austrougarskih vremena, naslanjajući se na tradiciju Donjeg Srema, ali i uvodeći nove koncepte iostajući verna prirodnoj proizvodnji vina, na divljim kvascima i bez filtracije. Posle dozrevanja u buradima u podrumu iz tridesetih godina XX veka, vina se flaširaju (koriste se vrhunski Diam čepovi i vosak) i boce se odlažu u duboki ukopani podrum iz XIX veka. Vinarija ima dva podruma, potpuno drugačija sa različitim uticajem na vino; jedan je iz tridesetih, tada najmoderniji, po nemačkim nacrtima. Drugi je iz XIX veka, ukopani, austrougarski. Probam kupažu sovinjon fumea i mrvice istarske malvazije. Iako sa preko 16% alkohola, vino je neagresivno, ekstraktno i kremasto, punog tela. Tu su i dva crvena vina (suvo vino muškat hamburg, tela poput pino noara i bordo kupažа Say Yes), koja bi posle dekantiranja trebalo svakako probati.



Drago Vulinovic nam nudi dva lepa crvena vina i odličan vinjak Energija, koga se ni Francuzi iz Konjaka ne bi postideli. Na štandu su izložene i knjige koje je sam izdao. Iz jedno od njih saošptava nam dodatna dva čula koje vino pobuđuje:  

„Šesto vinsko čulo zove se Energija ili Sinergijana, to je sljubljivanje svih čula, ako su druga čula zadovoljena, to je molekularna slika vina. Sedmo vinsko čulo je Miloduh, to je spoj čulne i vančulne percepcije, to je duh vina koji izmiče kontroli inteligencije i prosečnom ljudskom poimanju, podrazumeva produhovljno konzumiranje vina. Pijući vino stapamo se u duh vremna, možemo da osetimo najsuptilnije energije u vinu, kao što je nestvorena, večna svetlost, otvara se neverovatna percepcija, a rezultat je zadovoljni čovek.“

 


Savić sir nas je počastio kozijim sirom sa dodacima kima, susama, ljute i slatke tucane paprike, belog luka, badema i meda, malina, crne ribizle, začinskog bilja, masina, kačkavaljem sa crnim tartufima. U ponudi su imali i odlični kolače poput pivčića, ukusnih kiflica u čije se testo doda pivo, sa puno fila od orasa i domaćeg džema, kao i sapune od kozijeg mleka. Sa drugih štandova šepure se štrudle, breskvice, rolati sa džemom i druge sremačke delicije.


 

Svoje proizvode predstavio je i Manastir Fenek. Sa dolaskom bratstva u manastir 2006. započela je duhovna i materijalna obnova, a pošto imaju pčelinjak počeli su da proizvode bagremov med. Vinograd je zasađen 2012. godine. Po sortimentu tu ima sovinjon blana, a od crvih sorti pino noara, merloa i kaberne sovinjona. Proizvode i voćne rakije, slatka, džemovi, a u biljnoj apoteci ćete pronaći tinkture, meleme, sirupe, lekovito bilje u medu i jabukovom sirćetu. 


Bilo je to sasvim dovoljno i bilo je vreme je za povratak i dubok i prijatan san. Do sledećeg viđenja. 

петак, 25. август 2023.

U podrumu usred mraka sija bure od vinjaka a ima i dobrih vina: Vinarija Rubin

 


"A kad su se vina ponapili,

Knez Bogosav stade besjediti:

"Pobratime, Starina Novače!

Kaži pravo, tako bio zdravo!

Sa šta, brate, ode u hajduke?

Kakva tebe oćera nevolja

Vrat lomiti, po gori hoditi.."


Mi se nismo otisnuli u hajduke. Konformistički nismo po ovoj žegi hteli da menjamo rashlađenji kombi za neizvesnost šumskog života. Zaputili smo se  u jednu značajnu misiju u Lazarev grad. U potrazi za Rubinom...

Sve je počelo u Kruševcu, davne 1958. godine, kada su prva hrastova burad napunjena vinskim destilatom krenula na odležavanje i starenje.

Oblivena Suncem, ova burad su postala simbolična slika po kojoj se Rubin i danas prepoznaje.



Vinarija Rubin nalazi se u jugoistočnoj Evropi, terenu idealnom za gajenje vinove loze, na geografskoj širini na kojoj su smeštene najpoznatije svetske vinarije i vinogradarske oblasti, Bordo u Francuskoj i Toskana u Italiji.

 Najveći je proizvođač grožđa, vina i žestokih alkoholnih pića u Srbiji, sa tradicijom dugom preko 60 godina.



Poseduje najveće površine vinograda u rodu – 1.200 hektara na 19 lokacija (Ravnjak, Dedina, Lučina, Bačina, Suvaja, Grevci, Karađorđevo brdo, Dobričevo, Jasenje, Žitorađa, Belanovce, Leskovac Milanovo, Orane, Dragovac, Preševo, Ražanj, Leskovac Navip, Bojnik, Karađorđevac) i najveći broj vina sa zaštićenim geografskim poreklom u zemlji.

Zasadi u vinogradu Bačina kod Varvarina datiraju iz 1980, 2009. i 2013. godine i u njemu se gaje crvene sorte grožda: pino noae, prokupac i merlo. Površina j e 106 hektara.

Uz penušavac Vronski dobijen klasičnom metodom popričali smo o odrastanju grožđa a onda smo krenuli u ustanovu gde se vaspitavalo u Rubin.



 Prednost kompanije je zaokružen proces proizvodnje vina: od sopstvenih vinograda, preko pinterske radionice gde se izrađuje burad, do proizvodnje vina vrhunskog kvaliteta.

Vinarija Rubin je dobitnik medalja na svetskim takmičenjima za vina, vinjak i rakije. Izabrana je za Miljenika potrošača u 2021/2022 godini i Best Buy 2020 u kategoriji vina.

Vinski podrum kompanije je kapaciteta 22,5 miliona litara, dok je kapacitet podruma za pića tipa konjaka 15 miliona litara, od čega je 6 miliona u hrastovim buradima (12.000 hrastovih buradi od 500l za odležavanje destilata), što ga čini jednim od najvećih drvenih podruma u Evropi.




Rubinov portfolio obuhvata vina i žestoka alkoholna pića, sa preko 80 proizvoda. U kategoriji vina se nalaze stona, kvalitetna i vrhunska vina, kao i penušava vina koja se proizvode po klasičnoj Champenoise metodi.

Rubinov Vinjak, vodka, pelinkovac, likeri za koktele i rakije, poznati su brendovi u kategoriji žestokih alkoholnih pića. Značajnu inovaciju u proizvodnji alkoholnih pića čine novi proizvodi u limenci: Špriceri, Vinjak Cola i Barman RTD.




Godišnja prodaja kompanije je preko 17 miliona litara alkoholnih pića. Proizvodi se izvoze u preko 20 zemalja sveta, od Amerike do Kine i Australije.

Na inostranim tržištima se konkuriše isključivo kvalitetom.



Vinjak je proizvod po kome se firma prepoznaje, piće prepoznatljivog, prirodnog ukusa i mirisa. Destilacijom najkvalitetnijih vina i njihovim starenjem u hrastovoj buradi postiže se autentična aroma i ukus ovog sada već legendarnog Rubinovog proizvoda.

 Tehnologija proizvodnje Vinjaka identična je tehnologiji proizvodnje konjaka, a suštinska razlika između ova dva pića jedino je u nazivu.



Posle razgledanja proizvodnih pogona bežeći od kratkotrajnog pljuska zadržali  smo se sa domaćinima u dugoj diskusiju i probanju probranih vina i vinjaka iz njihobog asortimana uz bogatu  trpezu. Od probanih vina  i žestokih pića izdvajam duplo barikirani sovinjon (drugi put u bariku u kom je odležavao vinski destilat) koji  pleni  svojom punoćom i aromama, merlo kasnu berbu ekstraktno voćkast 2017 i pino noar iz 1991. sa zavodljivom staračkom bojom crvenkastog ćilibara i tercijalnim aromama zemlje, kože i sušеne višnje. A onda za rastanak vinjak XO i arhivski odležao 35 godina.

понедељак, 26. јун 2023.

Francuska vina u Bulevaru

 


Pre par meseci  otvborena je vinoteka sa francuskim vinima iz svih tamošnjih regiona.  Dakle ne morate da se cimate do Francuske već pravac Bulevar. Ima ih organskih, tadicionalnih poput muskatnog vina iz Alzasa ili bio pino noara. Cene su umerene.




Imali smo da probamo sledeća vina iz 2022 godine:

1) belo vino Prejuges-sortni šardone, puteno kremast;

2) belo vino Carole - šardone sa 5% poljupcem gros mansenga koji mu daje poseban galski šarm;

3) belo vino Marie -80% colombar, 20%  rolle, citrusnih aroma, elegantnih kiselina;

4) roze Cuvee Aure 100 % sira, sveže vino, voćnih aroma i finih kiselina;

5) crveno vino Eve tchin tchin - jedna mlada sira, prepuna aroma višanja, ekstraktna, mislim da bi je ostavio u vinski podrum da lepo ostari, a jednu bocu odmah  popio uz praseće pečenje i gibanicu;

6) crveno vino Reserve de Jeanne je čistokrvni kaberne fran 2020, potentno voćkasto vino, puno lepih začinskih nota.




Dakle svi vi koji bi da osetite na nepcima čaroliju pretočenog grožđa zaputite se u Maison du vin (Kuća vina) na Bulevaru kralja Aleksandra 204

четвртак, 8. јун 2023.

Podrum Bezbradica /Vinarija Adut

 


Tradicija gajenja vinove loze u Riđici stara je nekoliko vekova. Stanovnici Riđice, koja je današnjim imenom najranije pomenuta u turskim katastarskim defterima iz 1578. i 1591. godine, bavili su se vinogradarstvom još u XVI i XVII veku.

Prvi tačniji arhivski podaci o gajenju vinove loze u Riđici potiču iz 1699. godine, kada je, na sumarnom popisu naselja Bačke županije, ovo selo zabeleženo sa 39 domaćinstava, koja su, između ostalog, obrađivala 12 „motika” vinograda (motike je stara mera za veličinu vinograda od 94 kvadratna hvata). U Riđici se, nakon kolonizacije (1945/46), vinogradarstvo još intenzivnije razvija, čemu je, osim pogodnog peskovitog zemljišta, pomogla i činjenica da su mnogi kolonisti, mada bez značajnijeg iskustva u obradi zemlje (oranica), došli u Riđicu kao već iskusni vinogradari, te su na ovom polju vrlo brzo pretekli starosedeoce sela.

Porodica Bezbradica kolonizira 1945. godine u selo Riđicu, gde zatiče postojeće vinograde koji datiraju iz tridesetih godina prošlog veka. Cela porodica je nastavila tradiciju vinogradarstva koju je donela iz Dalmacije, opština Kistanje, selo Bezbradice. Vinogradi se protežu na 2 hektara. Nisu znali koje su tačno sve zatečene sorte, zvali su ih „ružica”.



Tek devedesetih godina stari sortiment ružica dobija partnera, a to je italijanski rizling. Godine 2011. sadi se rajnski rizling, da bi se 2014. ceo vinograd poništio i zasadila  novostvorena sorta na Institutu u Sremskim Karlovcima zvana „Panonia” i 2015. godine sadi se sivi burgundac (sivi pino). 



Posebno su ponosni na novu sortu „Panonia” koja je jedinstvena na ovom području, potpuno organska i bez hemijske zaštite. Novo vino ima naziv „Bura” (jak vetar u Dalmaciji). Komentarušići ovo vino Saša kaže:

„Bane Anđelić mi je rekao da ce moju Panoniu piti a svoju prodavati. Bolja ocena mi ne treba!“




Rajnski rizling odležava 6 meseci u bariku. Godine 2016. dolaze sorte merlo, kaberne fran i kaberne sovinjon i tada dolazi do saradnje između vinarije Bezbradica i vinarije Marjanović iz Šapca, koje zajedničkim snagama osnivaju novu vinariju „Adut”, koja je trenutno u pripremi. U planu su razni projekti vezano za bavljenje vinskim turizmom, otvaranje smeštajnih kapaciteta, pravljenje degustacione sale…

Podrum Bezbradica sebe definiše kao: „mali podrumčić koji se trudi da postane mala vinarija." Trenutno poseduju oko 7300 čokota i do 2 hektara, a skocentrisani su na kvalitet, a ne kvantitet. Naglasak stavljaju na eksperimantisanje i na retko zastupljene sorte.



Saša je u seli napravio mali smestaj sa 6 ležaja, i sve to bez ikakve pomoći države naglašava.  

среда, 7. јун 2023.

Vina sa dna Panonskog mora- Riđičko vinogorje

 

Riđica se prvi put pominje 1346. kao vlasništvo porodice Teteš. U posed porodice Emerika Kovač dolazi od 1801. Oni grade dvorac u stilu kasnog baroka. Oko dvorca je postojao i park u engleskom stilu, koji je projektovao češki baštovan Franja Hiter. Katoličku crkvu u Riđici izgradio je veleposednik Imre Kovač, 1817. godine, dok pravoslavna datira iz 1844. godine i posvećena je Svetom Nikoli.



U to vreme gajen je italijanski rizing, bela dinka, kapela i muškat. To je sеlo sa lepim drvoredima i 11 mostova. Kroz Riđicu protiče rečica Plazović, odnosno Kiđoš, koja tokom leta često presuši. Ipak, Riđičani su sagradili deset mostića preko ove rečice: Drveni, Gvozdeni, Žuti, Široki, Teretni, Vinogradski, Betonski, mostove u Riđičkoj, Frankopanovoj, Vojvođanskoj i Zrinsko – Kninskoj ulici.



Posle II svetskog rata selo su kolonizovali Srbi iz Dalmacije.






Probali smo:

Podrum Bezbradica (Vinarija Adut), gaji grašас, rajnski rizling, panonia, sivi pino, merlo.

*Bura- panonija iz 2022, sestra bliznakinja morave;

*Piljak 2022, sivi pino

Vinarija Šveljo sa vinogradima iz 2012 i 2021, gaje sovinjon i merlo.

* Sovinjon 2021 izuzetno sortan, mineralan arome peteljke paradajiza i grejpa, zove;


* Merlo 2021, na nosu likerske note, na nozdrve donose voćne note prezrelog crnog bobičastog voćа,

Vinarija Zaba u vinogradima iz 2015/16 gaji rajnski rizling, palavu, merlo, malbek.




*Rajnski rizling 2019, dunje u rizlingu sazrevaju sa starenjem, a tu je i moja omiljena aroma petroleja, uljasto, sočnih kiselina;

* Malbek 2019 skoro nestao 1956, pa se povampirio u Argentini. Ovo vino je od francuskog klona, dva sadna materijala su korišćena, sjajan i moćan, baršurast, taninski, aroma džеma od kupina, dima, ljubičica, suvog lišća. Pogodio me jače od Kupidona!




Na plažu Panonskom mora ne ide se sa asurom nego sa motikom.